Tre?a strana Hladnog rata

Tre?a strana Hladnog rata uglednog povjesni?ara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i na?in na koji je organizacija s vi & scaron;e od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od po?etka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u sredi & scaron;tu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati izme?u dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu. Tvrtko Jakovina u Tre?oj strani Hladnog rata donosi pri?u o nevjerojatno ambicioznoj, ?esto i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje. U sredi & scaron;tu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog vo?e Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga uni & scaron;ti. Tre?a strana Hladnog rata , napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, pri?a o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osniva?a Egipta i poku & scaron;aja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih pri?a o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampu?iji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora. Tre?a strana Hladnog rata rastvara i predo?ava nesvrstanost kao jednu od klju?nih dogmi Titove Jugoslavije, koriste?i se u analizi ne samo nao?alama jugoslavenske diplomacije ve? i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasisti?ke Južnoafri?ke Republike. Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaže svjetsku povijest druge polovine 20. stolje?a, od pedesetih do po?etka devedesetih godina.